ŽUPA BANJA LUKA DANAS

Današnja župna crkva započeta je 19.04.1891.  Plan joj je u romanskom stilu, na molbu župnika fra Grge Kotromanovića, njezina graditelja, izradio brat Eberhard, trapist. On je izradio i plan za zvonik. Crkvu je gradio poduzetnik iz njemačke kolonije Windthorsta (Nove Topole), Josip Hofmann. Svoju pomoć dao je biskup fra Marijan Marković i Zemaljska Vlada BiH. Crkva je dozidana 30.11.1891. godine, dakle još prije zime. Sa zidom je duga 28m, a široka 11,60m. Visina zida je 8m. Nova crkva je svečano blagoslovljena na Svijećnicu, 02.02.1892. godine. Blagoslov je s biskupovim dopuštenjem obavio dekan fra Ambroža Radmanović, uz suslavlje fra Alojzija Mišića, kasnijeg mostarskog biskupa, i fra Ladislava Bajića, tadašnjeg duhovnog pomoćnika i vjeroučitelja u Banjoj Luci. Zanimljivo je danas navesti i ulice kojima je ona bila okružena: Spasiteljeva, Milićevićeva, Anđeoska, Rudolfov trg.

Zvonik je sagrađen dvije godine kasnije: započet je 31.05.1893. godine, a dozidan 07.09. te godine. (U to doba patron nije slavljen 31. 05. nego 02.07.) Gradio ga je poduzetnik iz Primorja Jakov Klarić.

U crkvi su se nalazila tri oltara: glavni u čast BDM s njezinim kipom u romanskom stilu, te dva pobočna. Na mjestu gdje se nalazi krstionica, nalazio se oltar u čast sv. Grgura Velikog, a na suprotnoj strani u čast sv. Ante Padovanskog, oba u gotskom stilu. Crkva je uskoro nabavila i orgulje od najboljeg graditelja orgulja u Hrvatskoj Heferera.

Veća oštećenja  doživjela je župna crkva u katastrofalnom potresu u listopadu 1969. godine te je nakon toga obnavljana, a također je i preuređena prema zahtjevima II. Vatikanskog Sabora. No, detaljniji opis svega toga zahtijevao bi poseban rad, pa to kao i opis gradnje današnjeg župnog stana ostavljam za neku drugu prigodu. Isto vrijedi i za stolnu crkvu, staru i današnju, koja se nalazi na području ove župe, te za kapelice po grobljima ove župe.

Izdao i odgovara:
Zvonimir Matijević, upravitelj župe